Postoji jedna mudra izreka koja glasi: Potrošio sam zdravlje da bi stekao novac, a sada trošim novac kako bi vratio zdravlje.
Vjerujem da se ponekad nađete u situaciji gdje ćete odraditi sate i vikende duže, napraviti prezentaciju više, pomoći kolegama iako je vaša TO DO lista prekrcata, progutati nezadovoljstvo i se nećete suprostaviti. Možda trenutno osjećate nalet energije, jer vi to možete (i morate).
Ali u konačnici najviše pati vaše zdravlje. Izgaranje i iscrpljenost, odnosno burnout, je ono što vas čeka.
Zapitajte se koja je svrha rada od minimalno 8h dnevno, pa čak i onda kada volite to što radite, ako vas na kraju stres pojede? Vrijeme je da krenete u avanturu za očuvanje zdravlja na poslu i u životu. Da bolne situacije pretvorite u svoju korist.
Što je burnout?
Burnout je kronična izloženost stresu. Često prve simptome burnouta ignoriramo, a reagiramo tek kad za to bude kasno.
Razlika stresa i burnout-a je u njegovom trajanju.
Dugotrajna iscrpljenost i izgaranje tjera nas u začarani krug fizičkog i emocionalnog umora iz kojeg je ponekad teško izaći. Što kada bi vam rekla da postoji metoda kojom preventivno možemo reagirati na burnout? Zakon fleksibilnosti i adaptabilnosti nas upravo uči tim vještinama.
Što je zakon fleksibilnosti i adaptabilnosti?
Ako ste kao što sam i ja bila prije još 15ak godina, tada će te teške situacije na poslu izbezumiti. Javiti će vam se razne emocije. Anksioznost, preplavljenost, frustracija, nezadovoljstvo, besmislenost…
Nastojat ćete se oduprijeti tome. Moguće da ćete biti i u potpunom emotivnom šoku.
Krivit ćete sebe, kažnjavati se, optuživati druge i stalno se pitati – Kako sam to mogao/la dozvoliti? ili Zašto baš meni?
To znači da reagirate prekruto. Samo si zamislite krutu, staru granu drveta.
Pod naletom jakog nevremena, sigurno će se polomiti prva.
A neki drugi ljudi su razvili sposobnost potpunog i brzog prihvaćanja situacije. Ne dozvoljavaju da ih negativni događaji izbace iz takta.
U našim krajevima nas nisu učili tome. Obično reagiramo burno, često se deremo jedni na druge. Ili probleme guramo pod tepih i šutimo.
Ako to ipak uspijemo napraviti, postajemo mekani poput vlati trave.
I ona se nakon velike bure i nevremena, samo vrati u svoje prvobitno stanje.
Ona ne puca poput grane.
Možemo li naučiti biti fleksibilni na poslu i imamo li koristi od toga?
Kada predugo ostajemo fokusirani na nevjericu, osuđujemo sebe i druge, ljutimo se – ne učimo ništa.
Kortizol nam uništava mozak i tijelo.
Zatim se javljaju nervoza i nesanica. Jer to traje danima. Ne možemo normalno jesti, ili se prežderavamo, a cigarete i alkohol postaju jako privlačne metode ublažavanja anksioznosti.
Budistički redovnici su stoljećima razvijali sposobnost da kada se dogodi nešto bolno – vrlo brzo to prihvate. Pomire se s tim i krenu dalje.
A prošlost puštaju da ostane u prošlosti, pobirući samo učenja.
Biti fleksibilan je nešto što se uči. Ako sam mogla ja koja sam vrlo nestrpljiva i eksplozivna, možete i vi.
Fleksibilnost i adaptabilnost znatno reduciraju vjerojatnost burn out-a. Prvenstveno zato što kao stav omogućuju da:
- kontinuirano savijamo i uvijamo naš um na kreativan način,
- strategiziramo i
- usvajamo neke nove drugačije navike razmišljanja.
A upravo nas to čuva i spašava kod izloženosti velikim stresovima i izazovima.
Kako vježbati i primjeniti fleksibilnost u praksi?
Kada vas idući put prijatelj, kolega, poslovni partner ili netko iz obitelji ozbiljno povrijedi, probajte sljedeće :
- Promatrajte svoju reakciju i emocije koje se dižu.
Kada kažu „zašuti i broji do 10 ili 50 prije nego li odgovoriš, to je to. Daje nam mogućnost da svjesno ne ulazimo u divljanje emocija koje nam pomućuju racionalna um.
- Posvijestite što si govorite u glavi (Ne vjerujem! Katastrofa! Ubit ću se!, Razbit ću ih!, Ma on će meni! itd.)
Potrudite se odbacite te misli i umjesto toga recite naglas asertivno: „To što si sada rekao/la, povrijedilo me, užasnulo…ne slažem se s tvojim pristupom.“
Naučite razlikovati agresiju – asertivnost – pasivnu agresiju i pasivu, koristit će vam za vaše zdravlje.
- Uzmite si vremena za sebe nakon toga – ako treba cijepajte drva, bacajte kamenje na rijeci ili odite trčati, ali izbacite bolne emocije iz sebe!
- Uložite svjestan napor da – sve to otpustite emotivno i u mislima. Let it go!
Ne vrtite loše scenarije iz prošlosti, samo trošite kreativnu energiju gdje ne možete utjecati.
- Kada se smirite, prvo razmislite što ste naučili, a onda iskoristite to znanje da smislite svoju strategiju.
Donesite odluke. Odlučite kako se postaviti i je li vrijedno trošiti energiju na to. Napravite plan. Vježbajte ga. To je puno zdravije od vrćenja misli u prazno.
Drugim riječima: 20% vremena provedite u drami, a 80% vremena na tome kako se iz nje izvući ili je preokrenuti u svoju korist. Donijeti nove životne odluke. Osmisliti poteze. 80% vremena posvetite tome kako ćete vratiti svoju moć sebi.
Nažalost ovo nas metodu nitko ne uči u školi.
I bonus za kreativce…ILI KAKO LOŠU SITUACIJU PRETVORITI U SVOJU KORIST
Probajte ovo – osim da samo prihvatite lošu situaciju, probajte je preokrenuti u svoju najveću korist.
Kako?
Pa postavite si samo to pitanje – Kako mogu ovo što se sada dogodilo i totalni je debakl, iskoristiti za svoju najveću korist?
Npr. Pregovori su propali – umjesto da optužujete „njih“ kako su ovo ili ono, scoolirajte se i možda možete napraviti naknadnu analizu kojom ćete otkriti njihovu strategiju? Bolje odraditi domaću zadaću, otkriti rupe u njihovom pristupu, skužiti prednosti i nedostatke pa osmisliti novu posve neočekivanu strategiju.
Ako je radilo za mene, nadam se da će i za vas!
A za kraj…
Trebate li podršku da presložite sebe i na drugačiji i mudriji način vodite svoj posao i karijeru, voljela bih znati što vas muči i pronaći način pomoći vam primijeniti ove metode korak po korak na vašem konkretnom primjeru.
